Okolina Svrljiga je bogata u lekovitom bilju. Rasprostranjenost listopadnih šuma i šumskih pašnjaka bogat su „izvor“ bilja koje se može pronaći na ovom području, a svakako su najbrojnije među njima žalfija koja se posebno sreće na severnim padinama Svrljiških planina, na oko 900 metara nadmorske visine, zatim hajdučka trava, zdravac, kopriva, kamilica, bosiljak, majčina dušica, divlje jagode i druge. Od posebno lekovitih biljaka rasprostranjeni su rudinski pelin, gorocvet, divlji luk, kopitnjak, trava hoću-neću, vilino sito, đurđevak, rastavić, perunika, kantarion, velebilje, matičnjak, mrazovac, mlečika i druge.
Svrljiške planine ne samo da su bogate lekovitim biljem, već se pojedine vrste mogu samo na njima pronaći, a ono što je svakako najvažnije je da nisu zagađene.
Ne daleko od Svrljiga se nalazi Stara planina koja je takođe bogata u lekovitom bilju.
Dugogodisnja istrazivanja pokazala su da Stara planina spada u floristicki najbogatije delove Srbije, Balkana i Evrope. Specifican geografski polozaj, raznovrsnost geoloske podloge, nadmorska visina i istorijski razvoj flore i vegetacije, uticali su na izuzetnu raznolikost biljnog sveta ovog podrucja. Na Staroj planini raste vise od hiljadu razlicitih vrsta biljaka, od kojih preko sto predstavljaju endemite.
Na padinama njenih livada rasute su mirisljave biljke. Divlji zdravac, surucica, hajducka trava, divizma, borovnica, brusnica, zlatnica, virak, lazarkinja i vidac mirisu opojnim uljima. Prava, prirodna apoteka.
Izuzeto su značajne ugrožene biljne vrednosti, bilo da su malobrojne ili da su im staništa ugrožena. Ovih biljaka na Staroj planini ima 147 vrsta, a na njenim obroncima raste i 40 biljnih vrsta, koje su kao prirodne retkosti na području Srbije stavljene pod zaštitu. Neke od njih su: patuljasta perunika, planinska sasa, gorocvet, kosovski božur, žbunasta jova, stepski lužnjak, rosulja, planinski javor, šumski ljiljan, tresavski kaćun i dr.
Lekovita bila su lepa korisna i imaju lekovito deljstvo. Tradicija upotrebe biljaka u lečenju ima bogato i značajno nasleđe u medicini. Berba lekoviog bilja za sopstvene potrebe ne utiče negativno na opstanak lekovitih bilja.
Berba lekovitih biljaka ima dugu istoriju, do kraja prošlog veka Herbogal je bio jedan naslona industrije Svrljiga, koja se bavila preuzimanjem i preradom lekovitog bilja, ta fabrike na žalost više ne radi. Međutim, mnoge privatne kompanije i dalje se bave otkupom i obradom lekovitog bilja i predstavljaju važan deo svrljigi industrije.Samoniklo bilje i šumski plodovi se prikupljaju preko svojih beračkin grupa i od dugogodišnje edukovanog stanovništva sa područja opštine Svrljig kao i cele jugoistočne Srbije.
U slučaju kooperacije za otkup i preradu lekovitog bilja tražimo partnera.
Planirana delatnost preduzeća bi bila sledeća: otkup, prerada i promet lekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova. Samoniklo bilje i šumski plodovi se prikupljaju preko svojih beračkin grupa i od dugogodišnje edukovanog stanovništva sa područja opštine Svrljig kao i cele jugoistočne Srbije. Prerada bilja koja se sastoji od sušenja (sušarski i prirodno) i prerade (mlevenjem i seckanjem) i to sve po želji mnogobrojnih kupaca prilagođavajući robu njihovom daljem proizvodnom procesu – promet se odvija shodno ugovorno regulisanim načinom sa kupcima u zemlji i inostranstvu. Uzlazna linija razvoja kompanije je u skladu sa dugoročno utvrđenim planom razvoja, koji se ostvaruje zahvaljujući kompletnoj stukturi zaposlenih. Dobrim planiranjem i analizom ostvarenja plana naročito se vodi računa o: osvajanju novih kupaca, sklapanju novih prodajnih i izvoznih ugovora, – poboljšanju kvaliteta, – uvećanju proizvodnih kapaciteta,– investiranju u modernizaciju opreme,– prilagođavanju proizvodnog asortimana zahtevima kupaca. Kompanija će poslovati po sistemu HACCP i standardu ISO. Roba će posedovati sve odgovarajće Dozvole i potrebne analize, što posebno učvršćuje poslovanje i saradnju sa renomiranim kupcima. Delatnost bi obavljali u skladišno-proizvodnom prostoru površine od 2.000m2, kapaciteta oko 1.000 tona suve robe i preko 100 vrsta bilja.